NOVOSTI

11. kolovoz 2011.150.000 blokiranih računa; na bubanj ide oko 1000 domova i vozila Prema Fininim podacima, u ovome je trenutku zbog ovrha u blokadi 150 tisuća bankovnih računa. Raste i broj ovrha nad imovinom građana - više od 930 pokretnina i... opširnije
 

TREŠNJEVKA, DUBRAVA I LANIŠTE SVE POVOLJNIJI

Novosti

09.01.2010

ZAGREB - Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u prosincu je iznosila 1893 eura/m2, što je u odnosu na prethodni mjesec rast od 0,6%, odnosno pad od 5,7 posto u odnosu na prosinac 2008. Stanovi u centru i dalje su najskuplji s prosječnom cijenom od 2437 eura/m2, što je čak 29 posto više od prosjeka. Prosječna tražena cijena stana u prosincu u podsljemenskoj zoni u Zagrebu je bila 2343 eura po kvadratu, a nevjerojatno je da su cijene u posljednjih godinu dana u toj zoni porasle čak 5,2 posto.

Više od prosjeka

Cijene su više od prosjeka i na području donjeg grada, odnosno Martinovke i Vrbika, ondje prosječna tražena cijena iznosi 2071 euro po kvadratu. Najniža je cijena stanova u Dubravi, gdje u prosjeku iznosi 1496 eura/m2, što je 21% niže od prosjeka, odnosno čak 23% niže od stanova u novim jugozapadnim naseljima, gdje je tražena cijena 1940 eura/m2.

Golem broj novih stanova

Prema podacima, u proteklom mjesecu stanovi su najviše pojeftinili na Trešnjevci, u Dubravi te na Laništu, naselju u kojem je u posljednjih nekoliko godina niknuo golem broj novih stanova, dok na “starim” visokim cijenama najviše inzistiraju vlasnici nekretnina u podsljemenskoj zoni te u centru grada.

Prema gradskim četvrtima, najviše tražene cijene stanova su u centru (2.437 eura/m2), na Medveščaku (2385 eura/m2), u Maksimiru (2.381 eura/m2) i u Gračanima (2148 eura/m2). Najniže tražene cijene su u Dugavama (1627 eura/m2), Stenjevcu (1637 eura/m2) i Gajnicama (1671 eura/m2).

Usporedimo li tražene cijene stanova u Zagrebu u prosincu 2009. s traženim cijenama u prosincu 2008., vidljivo je da su pale u gotovo svim dijelovima grada.

Promjene cijena

Najveći pad zabilježen je u Dubravi, gdje su cijene u odnosu na prosinac 2008. pale čak 10,0%, te na istoku grada, gdje su niže za 9,4%.

Najmanje promjene traženih cijena zabilježene su za stanove u centru (0,4%), te na jugoistoku grada (1,8%), dok su tražene cijene nekretnina na sjeveru grada narasle u odnosu na prošlu godinu 5,2% posto.

Cijene nekretnina na Jadranu u prosincu se nisu mijenjale u odnosu na prethodni mjesec, a na godišnjoj razini bilježe pad od 4,6%.

Prosječna cijena kvadrata vikendice i apartmana na moru iznosi 1964 eura, što je svega 1,0% manje u odnosu na prethodni mjesec.

Sjeverni Jadran

Cijena kvadrata kuće na moru iznosi 1552 eura/m2, što je 1,5% više u odnosu na prošli mjesec, a 2,3% manje od tražene cijene u prosincu 2008. Prosječna tražena cijena stana na moru manja je za 0,5% u odnosu na prošli mjesec te sada iznosi 2109 eura/m2. Mogu se uočiti i razlike u traženim cijenama među stanovima na sjevernom Jadranu te stanovima na srednjem i južnom Jadranu. Tako je, na primjer, prosječna tražena cijena stana u Splitu u prosincu bila 2418 eura/m2, dok je s druge strane u Puli bila 1512 eura/m2.



Zbog špekulanata u centru i u Podsljemenu cijene ostale visoke

Precizan odgovor na pitanje što će se događati u 2010. godini s obzirom na količinu dostupnih informaciju nemoguće je reći. Kretanja slična onima iz 2009. vjerojatno će se nastaviti sve dok se ne preokrene trend gubitka radnih mjesta.

Gospodarski razvoj

Početak rasta zaposlenosti bit će prvi indikator za smanjivanje neizvjesnost i pozitivno djelovanje na sve kupce koji su do sada odgađali kupnju.

Stabilizacija kamatnih stopa, tečaja i rast plaća mogu pomoći, ali sve dok traje neizvjesnost glede stalnosti budućih očekivanih prihoda, teško je govoriti o oživljavanju potražnje u ozbiljnijem smislu, rekao je Josip Tica, profesor na Ekonomskom fakultetu na Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj.

Kretanja cijena u Zagrebu tijekom 2009. pokazuje rast u tradicionalno najskupljim dijelovima grada (centar +0,4% i sjever +5,2%), a najviše su padale u tradicionalno najjeftinijim dijelovima grada (Dubrava -10%). Dva su ekonomska fenomena, kaže Tica, koja se daju iščitati iz ovakvih kretanja.

Stabilne situacije

Prvo, u najskupljim dijelovima grada je špekulativni, ali i komercijalni kapital najzastupljeniji, pa je u skladu s tim i smanjena kupovna moć proizašla iz prosječnih plaća imala manji utjecaj. Kupci ne ovise o financiranju banaka, a prodavatelji mogu više čekati i držati manje realne cijene.

Drugo, opći pad traženih, ali i postignutih cijena širom cijelog grada je očigledno ohrabrio kupce da traže stanove u skupljim dijelovima grada koji bi im u stabilnim ekonomskim situacijama bili nedostupni.

Izvor: jutarnji.hr
natrag na Novosti